Kulturno dobro: SREDNJOVJEKOVNI GRAD JAGAT

Istorijat

Grad Jagat je jedan od devet srednjovjekovnih gradova u Limskoj dolini i podignut je kako bi se kontrolisao put Limskom dolinom, ali i kako bi pružao zaštitu obližnjim manastirima Banja i Mažići. Tačan datum nastanka grada nije poznat, a prvi put se pominje sredinom petnaestog vijeka. U podnožju tvrđave postojao je srednjovjekovni

trg, oko koga je nastao današnji Priboj. Tvrđava se tokom svoje istorije zvala i Bišćanski grad, Zaklon Bišćanski i Priboj. Kroz istoriju, tvrđava je potpadala pod vlast Srba, Turaka i Bosanaca. Nekoliko puta je uništavana i ponovo obnavljanja. Njeno konačno uništenje desilo se 1832. godine, kada je vojska bosanskog vođe opozicije, Huseina Gradaščevića, za vreme bune protiv Turaka, upala na tvrđavu. Ubili su oko 200 turaka i tvrđavu u potpunosti razorili i spalili. Tokom Drugog svetskog rata, za vrijeme italijanske okupacije Priboja, zabilježeno je da su italijanski vojnici uzimali kamen sa ostatka tvrđave. Oni su od tog kamena gradili bunkere nedaleko od Priboja.1 Prvi put kao utvrđenje Jagat se pominje u Kruševačkom pomenu, 1448. godine, a o njemu su kasnije pisali i poznati putopisci Benedikt Kuripešić, Evlija Čelebija i drugi.

Detalji o kulturnom dobru

Utvrđenje je imalo nepravilan izdužen oblik, sa trougaonom osnovom. Ostaci zida tvrđave debljine od oko 1,2 metra visoki su između 1,5 i 3,5 metara, a u okviru utvrđenja postojale su i odbrambene kule čiji su ostaci još vidljivi. Glavna kula utvrđenja bila je na sjeverozapadnoj strani grada uzidana u samo utvrđenje, sa zidom debljine 2,8 metara, zaobljenog oblika i sa dva bunara pitke vode.1U gornjem gradu, što je neuobičajeno, tvrđava je imala bunar pitke, izvorske vode, što joj je omogućavalo da dugo odoleva opsadama. Donžon kula smeštena je na sjeverozapadnoj strani tvrđave i imala je u sebi cisternu za skupljanje vode. Debljina zidova kule iznosila je 2,8 metara. Druga kula bila je smještena na sjeveroistočnom dijelu uzvišenja. Sa te strane je prilaz tvrđavi bio najlakši. Bedem debljine 1,2 metara i dužine oko 90 metara, povezivao je ovu kulu sa ostatkom utvrđenja. Ovaj bedem je očuvan i dan danas u visini između 1,5 i 3,5 metara.

Danas možemo vidjeti samo ruševine tvrđave. Jasno je vidljiv zid koji je spajao kulu na sjeveroistočnom dijelu uzvišenja sa ostatkom tvrđave. Od kula, ostali su samo ostaci temelja. Kod ostatka donžon kule, nalaze se oblikovane, kamene stepenice koje su se spuštale u donji nivo grada. Izvan zidina, na najvišem delu planine, nalazi se nekoliko pećina na kojima se raspoznaju tragovi ručnog tesanja kamena i oblikovanja same pećine. Cijeli lokalitet se donedavno nalazio u veoma lošem stanju, urastao u drveće i šiblje. Pored Jagata, na teritoriji opštine Priboj, nalaze se još 3 srednjovekovna utvrđenja: Ostro, Ravanjski grad i Oštrik, kao i jedno rimsko utvrđenje – Severin.1Pre četiri godine započeto je otkopavanje tvrđave, na kojem radi Zavičajni muzej Priboja na čelu sa direktorom Savom Derikonjićem. Višegodišnji projekat istraživanja tvrđave finansira Opština Priboj. Nakon iskopavanja, planira se rekonstrukcija tvrđave i stavljanje u turističku ponudu.