Kulturno dobro: ALTUN-ALEM DŽAMIJA
Istorijat
O istorijskom, urbanističkom i umjetničkom značaju Altun-alem džamije u Novom Pazaru, koja je remek djelo islamske arhitekture,pod zaštitom države od 1979. Godine, svjedoči I činjenica da je to najbolje očuvana džamija sa dvotravejnim trijemom u bivšoj Jugoslaviji. Pouzdano se zna da je Altun-alem džamiju sagradio, sredinom 16. Vijeka, Muslihedin Abdul Gani, poznat još kao Mujezin hodža Al Medini.Tačna godina igradnje džamije nije poznata. Novopazarska džamija razvija se tek u 19. vijeku, kada su se u Novom Pazaru razvije brojne zanatlijske I trgovačke radnje.
Detalji o kulturnom dobru
Altun-Alem džamija je locirana u starom dijelu Novog Pazara, u ulici Prvog maja. To je jednoprostorna potkupolna džamija sa gabaritom oko 10×16m. Sa svojom starinom i jednostavnom arhitektonskom kompozicijom, ona se ističe od petnaestak novopazarskih džamija. Molitveni prostor je kvadratne osnove, presveden niskom, sa 8,47 m širokom kupolom (preko oktogonalnog tambura viskog 1,30 m), tako da cio prostor predstavlja skoro pravilni kubus. Zidovi glavnog dijela su ozidani tesanim kamenom i ciglom, koji su prilikom popravke vršene od Zavoda za zaštitu spomenika izvana promalterisani i isfugirani da imitiraja „bizantijsko” geometrijski pravilno, naizmenično nizanje redova tanke cigle i kamena. Džamija je zbog toga izgubila mnogo od svoje originalnosti. Trijem je neobično visok sa dva masivna stupa i zatvorenim zidom s desne strane u kome su vrata za ulaz u munaru. Stupovi su presvedeni sa dva luka, koji nose krov i dvije slijepe kupolice iznad trijema. Trijem je obrađen tesanicma od pješčara. Sa desne strane trijema nalazi se dvanaestostrana munara, ozidana od obrađenog pješčara sa stepeništem, vrlo, vrlo rijetke konstrukcije. Podnožje šerefe i (balkona) krase izradeni stalaktiti u istorodnom kamenu – pješčaru. Munara nije tako visoka, ali se propozicijski skladno uklapa sa zatvorenim kubusom, ulaznim – otvorenim trijemom, njihovim volumenima i visinama u jednu harmoničnu arhitektonsku cjelinu. Ovo je možda, jedinstven slučaj u našim krajevima da je munara izgrađena pored trijema,a ne glavnog dijela džamije. Minber, mihrab, okviri portala i prozora izgrađeni su kvalitetno od odabranog kamena. Džamija je pokrivena olovnim limom. Krovni vijenac je vrlo dekorativan na glavnom dijelu većom, a na trijemu manjom visinom. Molitveni prostor je osvijetljen svjetlošću sa po 4 prozora i tri zida, tri pozora u zidovima tambura i jednim prozorom na trijemu – dakle sa šesnaest prozorskih otvora.
Kao spomenik islamske sakralne arhitekture stavljena je pod zaštitu države. U blizini džamije su dvije zgrade koje služe: jedna za mekteb, a druga za stanovanje imama. Obje potječu iz perioda kad i džamija. Građene su u tursko-balkanskom stilu. Mektebska zgrada je bila pretvorena u zavičajni muzej, ali je 1971 g. preuređena u knjižnicu IZ-e u kojoj ima nekoliko starih rukopisa, koje trebaju biti ispitane.