Kulturno dobro: MANASTIR GRADAC

Istorijat

Manastir Gradac, zadužbina kraljice Jelene Anžujske, žene kralja Uroša, sagrađen je u podnožju planine Golije u poslednjoj četvrtini XIII veka. Manastirski kompleks podignut je na mjestu starije ranovizantijske bazilike. Najraniji zaštitni radovi obavljeni su 1947/48. godine. Republički zavod za zaštitu spomenika kulture 1962. započeo je opsežna sistematska istraživanja i

konzervatorsko-restauratorske radove na arhitekturi i slikarstvu. Obnova crkve završena je 1975, a manastirski život je obnovljen 1990.1Godine 1989. manastir je ponovo oživio, a od 1997. godine postaje ženski manastir.

Detalji o kulturnom dobru

Manastir Gradac (XIII vek) zadužbina je srpske kralјice Jelene, žene kralјa Uroša I. Nalazi se na padinama planine Golije, 21 km udalјen od Raške. Manastirski kompleks čine građevine: Velika Bogorodičina crkva, manji hram Svetog Nikole, trpezarija sa kuhinjom, konaci i ekonomske zgrade.1Sadrži se od crkve posvećene Blagovestima Bogorodice, manje crkve posvećene Sv. Nikolic, trpezarije i ekonomskih prostorija prislonjenih uz masivni obodni zid. Crkva Blagovijesti pripada raškoj stilskoj grupi, u osnovi jednobrodna zgrada sa kupolom, trodjelnim oltarskim prostorom na istoku i pripratom na zapadu. 2Manastirska crkva sadrži sva bitna obeležja raških hramova, sa elementima gotike. Lepota slikarstva koje je samo u fragmetima sačuvano posebno se može videti u prelepoj sceni Rođenja Hristovog. U spoljašnjoj obradi fasade dominiraju romantički i gotski dekorativni elementi.

U unutrašnjosti hrama sačuvana je ktitorska kompozicija, koja prikazuje kralja Uroša i kralja Jelenu sa modelom hrama koje, zajedno sa Sv. Simeonom Nemanjom, Bogorodica privodi Hristu na prijestolu. Ispod ktitorske kompozicije nalazi se dvojni sarkofag naimenovan za sahranu kraljevskog para.1 U hramu je kralјica Jelena sahranjena 1314. godine. Kasnije je njeno tijelo položeno u sarkofag, koji je smješten ispred oltara glavne manastirske crkve, pred Hristovu ikonu. Sarkofag je čuvan u manastiru sve do XVII vijek, kada su ga monasi ponijeli sa sobom u toku bijega pred turskom vojkom. Od tada se ne zna gdje se nalazi sarkofag.