Kulturno dobro: HUSEIN-PAŠINA DŽAMIJA

Istorijat

Izgradnja džamije počela je 1570. godine. Izgrađena je kao dio vakufa Husein-paše. Husein-paša Boljanjić bio je bosanski, hercegovački i misirski sandžak-beg kao i vezir Bagdada. Husein-pašin vakuf prvobitno su sačinjavali: džamija, harem sa mezaristanom, šadrvan, sahat-kula, mekteb, karavan-saraj sa imaretom – besplatnom

kuhinjom i bezistan. Pouzdano se zna da je džamiju u Pljevljima podigao Husein-paša Boljanić u drugoj polovini XVI vijeka. Stari most preko gornjeg toka reke, nalazi se na starom, zapuštenom putu prohodnom isključivo za pješake i tovarne konje, koji je iz Ivanjice, preko Međurečja, vodio preko sela Bratljeva, za Sandžak (Sjenicu). Danas ovaj most koriste samo pješaci, a oko njega se granaju brdski putići od kojih jedan vodi za selo Erčege. Nemoguće je utvrditi ko je i kada podigao ovaj most u selu Kumanici. Ali je nesumnjivo to vješto tvorena i lijepa građevina, neobilno vitkih i skladnih linija. Pripada tipu ljepših turskih mostova.

Detalji o kulturnom dobru

Otvor ovog mosta sličan je jedinom očuvanom otvoru na mostu preko reke Uvač. Sudeći po njegovoj tehnici, on bi mogao biti građen u isto vreme kad i mostovi u Prizrenu, što znači u XV veku. U tradiciji ovog kraja most postoji pod nazivom „Rimski most“, premda u njemu nema ničeg rimskog. Sa svih strana okružen je zelenilom, koje ga prosto stapa sa prirodom, tako da ne djeluje kao nametnuta građevina, sastavni je deo pejzaža.1

Širina mosta je 2,40 m, a ukupna dužina mosta sa stubovima je oko 14m, veličina lučnog otvora je 6,72m, a visina oko 4m. Ozidan je od lomljenog kamena i od krupnih pločastih komada škriljaste stene koje u velikim količinama ima na obalama Moravice.

Zbog različitih materijala, pretpostavlja se da je most pravljen u više perioda, a prema legendi koja kruži kao vezivni materijal iskorišćeno je 30.000 jaja, mada to nije potvrđeno. Nakon što je nekada bio jedina veza za Sandžak, stari kameni most na Moravici danas je turistička atrakcija i koriste ga samo pješaci. Od njega se račvaju brojni putevi koji vode u podgolijska sela, u kojima žive vredni poljoprivrednici. Restauraciju ovog mosta osamdesetih godina prošlog veka izvršio je Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva.