Crkva Brvnara u Radijevićima

Istorijat

Crkva je smještena na obroncima planine Javor, neposredno uz seosko groblje. Posvećena je Pokrovu Presvete Bogorodice. Hram Sv. Trojice u selu Radijevići na Zlataru je 1808. podigao svještenik Vasilije Purić, poreklom iz Hercegovine. Tokom kratkog primirja u vreme Prvog srpskog ustanka izgrađena je na strmom zemljištu bogomolja nalik na kuću, verovatno zato da bi se prikrila njena namena. Prve konzervatorsko-restauratorske radove organizovao je Zavod u Kraljevu 1973−1974. godine. Konzervacija ikona izvedena je 1960. godine, zajedno sa zaštitnim radovima na crkvi.

  Lokacija na Google mapi

Detalji o kulturnom dobru

Crkva je u osnovi oblika slobodnog krsta. Na istočnoj strani građevina se završava apsidom, koja je spolja poligonalna, a u unutrašnjosti polukružnog oblika. Crkva je izraziti primjer simbioze stilskih odlika raške škole i elemenata islamske arhitekture.
Građevinska ima dvije priprate, stariju na kojoj je nekada bio glavni ulaz sa zapadne strane, i noviju sa ulazom na sjevernom zidu. Pod od pravilnih kamenih ploča postavljen je u vrijeme podizanja crkve o čemu svjedoči nalaz bronzanog novca Austrougarske monarhije (1636).

Nad kamenom zidanim podrumom uzdiže se građevina od talpi, četvrtaste osnove sa krovom prekrivenim šindrom. Oltarska apsida nema širinu crkve i, poput podruma, zidana je lomljenim kamenom. Vrata na severnoj i južnoj strani hrama skromno su dekorisana, dok je prozorski otvor izveden od tri vertikalne, profilisane letvice. Prebegavši sa porodicom u zabačeno zlatarsko selo, Vasilije Purić je, izgleda iz svog matičnog manastira, doneo pet ikona darovitog slikara Andrije Raičevića kao i srebrni, delimično pozlaćeni diskos sa natpisom. Diskos je 1673/74. zograf Andrija priložio "manastiru Arhistratiga na reci Tari". Pretpostavlja se da su i ikone nastale u isto vreme i za istu crkvu. Sve su jednakih dimenzija, slikane na crvenoj pozadini, sa predstavama Hrista, Bogorodice sa malim Hristom, arhanđela Mihaila, apostola Petra i Pavla i Sv. Đorđa koji ubija aždaju. U stilskom pogledu ikone iz Radijevića pripadaju najlepšim ostvarenjima HVII veka. Njihova konzervacija izvedena je 1960, istovremeno sa zaštitnim radovima na crkvi.